Selo MIŠI

BATINIĆ -  Svakako su jedan od najstarijih rodova u ovom kraju. Biskupski ih popis 1743. i 1768. nalaze gdje su i danas. U Mišima. No oni su sigurno je ovdje i ranije. Naime, godine 1723 piše Dzaja tadašnji fratri su uspjeli da na zemljištu Batinica u Mišima podignu župnu kuću. Draganović navodi da su strarinom iz Studenaca (Dalmacija) i da su se nekada zvali Pavlinović.

BILIĆ - Starinom iz Studenaca (Dalmacija) odakle su i doselili oko 1870.

ČELAR -  Doselili su se 1840. s Dobranja (Dalmacija) Staro im je prezime Vrljic.

ERANOVIĆ - Prije se prizivali Krolo a krajem XIX stoljeca doselili iz Kamenskog.

JANDIJEVIĆ - Tradicija govori da su se prizivali Batinic.

KLIŠANI - Vec iz njihova imena se vidi da su prije stanovali negdje u blizini Klisa gradića u Dalmaciji odakle su došli u Aržano a iz Aržanog u Miše dodose kao Dzaja i u Mišima ponovo prevlada ime Klišanin.

KULIŠ - Nekad se prizivali Mrkonjić a porijeklom su iz Imotske krajine.

MIHALJEVIĆI - Najstaruja hrvatska obitelj, spominju se 1322. godine u Livanjskom kraju, a potomci su knezevske obitelji Mihovilovica.

MILOLOŽA -  Starinom su iz Vostana(Dalmacija) a u Miše doselili prije 1820.g.

PAVLINOVIĆ - Doselili se iz Makarskog primorja, u starim maticama jedva citljivom dokumentu pored ovog prezimena stoji godina 1864.

PAVLOVIĆ - 1448, god. Oblast srednje i dijela istocne Bosne pripadala je vlastelinskoj obitelji Pavlovica, biskupski ih popis 1743 biljezi u Zepcu, Tuzli, Lašvanskoj dolini, Kraljevoj Sutjesci, Fojnici, Uskoplju, ali i u Hecegovini u Veljacima, Brotnju i Duvnu. 1468 sve vlastelinske obitelji ili se Turce ili bjeze u Dalmaciju, odakle kad se stekoše uvjeti ponovo se naseljavaju u Miše.

PUĐA - Svakako spadaju u najstarije obitelji u ovome kraju. 1743 biskupski ih popis evidentira u Mišima i nigdje drugo u tadašnjem vikarijatu.

SUČIĆ - Svakako najstarije pleme u Livanjskom kraju. Darovnica Stjepana Ostoje 1400. godine medju 12 plemena livanjske zupe  spominje i Sucice. Klaic navodi da su oni plemicka hrvatska obitelj. Pred Turcima su pobjegli u Dalmaciju , a poslije se jedan od brce povrati i od njega potjecu svi Sucici u nasem kraju.

ŠUĆA - 1743. su bili u Mišima, a 1768. ih nema . Petric navodi da su se vratili odakle su bili doselili u Glavice kod Sinja. Danas ima nekoliko obitelji u Mišima.

VODOPIJA - U Miše doselili iz Vrzerala, a u Vrzerale iz Eminova Sela kod Duvna.

ŽIVKO - U Mišima su evidentirani 1743. god. Porijeklo im je nepoznato. 1768. u Vrzelalima je evidentirana jedna obitelj koja se doselila iz Miša. 

POPIS PREZIMENA KOJA SU ŽIVJELA U NAŠEM KRAJU 1743. I 1768. GODINE.

Jedan od najzancajnijih dokumenata za proucavavanje povijesti ovih krajeva pod turskom vlašću svakako su sacuvana biskupska izvjesca. To su pisani dokumenti koje su pojedini biskupi slali Kongregaciji za sirenje vjere u Rimu o stanju u svojoj biskupiji. Sveta Stolica 12.XII. 1735 uvodi u Bosni i Hercegovini (i u drugim krajevima pod turskom vlašću) sluzbu tkz. Apostolskih vikara. Prvim apostolskim vikarom imenovan je fra Mato Delivic iz Kreševa (1735-1740). Njegov izvjestaj donosi dragocijene podatke o zupama koje je obisao. Nazalost nije pohodio nase krajeve jer su mu se suprostavili splitski i makarski biskupi kojima su ovi krajevi po jurizdikciji u dijecezu pripadali. Tek njegov nasljednik fra Pavao Dragicevic iz Fojnice (1740-1767). Prvi svoj pastirski pohod 15.10.1741.god. započeo je u Livnu, gdje se zadrža 15 dana. Iz ovog izvjesća vidimo da je tadašnja župa koja je bila u mišima brojila 66 kuca i oko 600 vjernika. Sada donosimo abecednim redom sve obitelji koje su živjele u ovom kraju.

BADROV, BAROVAC, BASKARD, BATINIĆ, BIBO, ĆEVO, ČAVO, Ćatic, ĆURO. KLIŠANIN, KNEZEVIĆ, KONTIĆ, KORITA, KOSOR, KROLO, KURSAĆ, ČAJO, ČANIĆ, DELAS (Delaš), ERCEGOVAC, GABRILOVIĆ,
MESTROVIĆ, ĐOGO, LEŠO, LUČIĆ, MRKONJIĆ, MAZALO, MIHALJEVIC, MIKULIĆ, PANDžA, PANIć, PAVIć, PERISIĆ, POLJIČANIN, PUDIĆ, PUĆO, PUĐA, (Puđić), RADIĆ, RADMANOVIĆ, RELJA, REPOV, ŠKORO, SENDAĆ, STRUJIĆ, ŠESTOV, SVRDLEŠA, ŠUĆA, TIRO,TOŠČIĆ, VALENTIĆ, ZRNO, ŽIVKOVIĆ

Prijedjimo sada na drugi biskupski popis koji se dogodio 25 godina poslije onoga gore. Ako pomno pogledamo sljedeci popis vidjet ćemo da je za 25 godina puno novih prezimena. Medjutim medju njima još nema i svih onih današnjih. Još su negdje u Cetinskoj ili Dalmatinskoj Zagori.  I ovaj popis             iz 1768 donosimo abecednim redom.

ANDJELIĆ  AVOLIĆ  BARISIĆ  BAROV (Badrov-Barovaz), BARČINA,  BILOGRIVIĆ , BASKARADOVIĆ, BOJANIĆ, BOŠNJAK,  BOŠKOVIĆ, BATINIĆ, BRADARIĆ, BRALIĆ,  KAPUNIĆ,  ĆALIĆ,  ĆATIĆ,
ĆIUKOVIĆ,  ĆURIĆ,  ČINIĆ,   ČOVIĆ
KLIŠANIN, KNEŽEVIČ,  KUTLEŠA, KULIŠIĆ,  KONTIĆ  KOPUN(ović) KRILAŠINOVIĆ, DERDELENOVIĆ, DUGOPOLJAK, EREMUTOVIĆ, ĐONIĆ,  LJUBASOVIĆ, GOIĆ,   IVOČEVIĆ, JAKELJIĆ,  JELAVIĆ, JERUNČIĆ,  JURAŠEVIĆ,    LAŠTRIĆ, LOVRIĆ,  LUČIĆ, LUKENDIĆ, MANDŽURIĆ, MARDELJIĆ, MARGETIĆ,  MATIĆ, MAZALO,  MIKULIĆ, MOSTILIĆ,  MIHALJEVIĆ, ODAK,   OMRČEN, ORBAČEVIĆ, PADRIĆ,  PANDŽIĆ,  PERIŠIĆ,
PAVIĆ,  PARIŠIĆ,  PERTROVIĆ,  POLJIČAK,
PRIPUŽIĆ (Pripušić),  PUČIĆ,  PUDŽIĆ (Puđić, Puđa) RULJEVIĆ, RELJIĆ,  REPOV,  ŠAFRADINOVIĆ, STARBIAČEVIĆ, SMAIĆ,  STRUIĆ,  SVALINA,  TAŠČIĆ,
TIRO (Tirić),  VALENTIĆ,  VILA (nović),  VIDOŠEVIĆ
VODOPIĆ  CRLJENKOVIĆ,  ŽIVANOVIĆ,  ŽIVKOVIĆ.

Sve su ovo Hrvatske katolicke obitelji. 

    Izvor: "Stoljeća moga kraja" Tomislav Perković